Osnovna škola Nikola Tesla

Rabin nam je došao drugi put. Luciano Moše Prelević, glavni rabin za Hrvatsku i Crnu Goru, inače rabin Židovske općine Zagreb, prije pola godine je također samo radi školaraca naše škole došao održati predavanje o židovstvu (link).

). Predavanje, međutim, kod rabina ne treba shvatiti u strogom, akademskom smislu, gdje neka skupina dođe čuti što netko ima reći i onda ode kući - rabin je svako malo ponavljao ima li pitanja te da nema glupih pitanja već samo glupih odgovora.

            Zašto posjet, netko može pitati. Prošli put je to bilo samo za osmaše, koji su o židovstvu najviše čuli iz povijesti i vjeronauka, ali često pod utjecajem okoline pune stereotipa. Ovaj put je to organizirano u sklopu projekta "Gešer", za koji se nadamo da će zaživjeti u školi, a čiji je cilj kroz židovsku kulturu upoznati vrijednosti demokratskog društva, kao i zamke u koje može demokracija zapasti. No, i upoznati povijest židovske kulture u Hrvatskoj i Rijeci. Dio bogate riječke povijesti su i riječki židovi i njihove dvije sinagoge; nažalost, samo je ova preživjela Drugi svjetski rat, no povijest riječkih židova seže u 15. st., da bi svoja prava ostvarili pod Marijom Terezijom, koja im nije bila naklonjena, ali je udarila temelje tolerancije i njihovim građanskim pravima (prije mjesec dana Židovska općina Rijeka je tiskala dobar letak o tome, koji su učenicima poklonjeni). Vratimo se posjeti.

            Gdje ćete boljeg vodstva u sinagogi od rabina? Objasnio je učenicima tko su židovi, kako netko postaje židovom, zašto žene ne moraju ići u sinagogu i sjediti s muškarcima, što je sinagoga, kako je građena i kamo usmjerena, da bi na kraju razmotao i toru - sve vrijeme odgovarajući na pitanja koja se javljaju o židovstvu. Ovaj put smo imali sreću da je s nama išla i naša vjeroučiteljica Tomislava Milušić s nekoliko učenika šestog razreda, pa je mogla s rabinom raspravljati o Isusu i kršćanstvu iz židovske perspektive!

            Na kraju je rabin Prelević je rekao da će uvijek rado doći, no sljedeći put ga čekaju samo profesori, koji zbog školske priredbe nisu mogli danas prisustvovati. Zahvaljujemo se i gđi Ireni Deže-Starčević koja nas uvijek rado ugosti i s kojom se nadamo surađivati još dugi niz godina. O trudu profesorice povijesti Anite Afrić i ostalih kolega koji su se uključili i dali podršku u projektu "Gešer" nemoguće je u par riječi iskazati. Galeriju s fotografijama pogledajte ovdje.