« Studeni 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
LIADO je jedinstveni verificirani program umjetnosti i dizajna za darovite osnovnoškolce u Republici Hrvatskoj. Autorica programa je Laura Herceg, mag.educ.art., a program financira Odjel gradske uprave za odgoj i školstvo Grada Rijeke.
LIADO je likovno-istraživački atelijer darovitih osnovnoškolaca, koji traje sustavno od 1992. godine i temelji se na skupinama likovno iznadprosječnih učenika koji su pokazali najbolje rezultate na uvodnim testovima. Rad se odvija po dobnim skupinama jednom tjedno (subotom) po 4 sunčana sata (raspored rada i stanka su fleksibilni, ovisno o raspoloženju skupine i intenzitetu rada) tijekom cijele školske godine u prostorima OŠ Nikola Tesla od 2018.—2019. a do tada se provodio u OŠ-SE San Nicolo', pod stručnim vodstvom iskusnih likovnih pedagoga čija je angažiranost omogućila poticajnu i kreativnu atmosferu.
Skupinu od najviše petnaest djece vodi jedan mentor, po potrebi mentor uključuje umjetnike, povjesničare umjetnosti, različite stručnjake. Rad se s djecom odvija izvan stereotipa, istraživanjem i elaboracijom odabranih tema, likovnih problema i tehnika. To je proces čije su faze, u tjednome i godišnjem ritmu, rezultat interakcije individualnosti svakoga polaznika i individualnosti svakoga likovnog pedagoga. Kroz taj se proces razvijaju svi čimbenici kreativnosti kod djece, iako oni još sazrijevaju emocionalno i intelektualno. Jednom godišnje prezentiraju svoja postignuća nastala tijekom školske godine. Rezultati su misao i osjećaji predstavljeni organiziranom likovnom formom, a najočitije je zadovoljstvo u stvaranju.
Svrha je programa razviti potencijalnu i manifestiranu likovnu darovitost, ispitati mogućnost razvoja čimbenika kreativnosti u različitim područjima i različitim izražajnim sredstvima, doprinijeti razvoju kvalitete ličnosti, oplemeniti sudionike socijalnom integracijom, osvješćivanje važnosti očuvanja kulturne baštine i doprinijeti kvaliteti života.
U procesu rada mentori koriste saznanja iz psihologije opažanja, recepcije umjetničkih djela i psihologije stvaralaštva, što im one daje osnovnu orijentaciju u radu s djecom. Znaju da u osnovi likovnih aktivnosti dominiraju duhovne komponente. Kada se postignu posebne psihičke strukture i konstelacija sposobnosti, dolazi do konstelacije unutarnje energije koja se projicira u likovni izraz.
Likovnim aktivnostima razvija se cjelovito doživljavanje svijeta u kojemu se vizualna percepcija, senzorno zadovoljstvo, imaginacija, stvaralačko doživljavanje, izražavanje i motorička aktivnost kreću prema potpunijem shvaćanju stvarnosti koju učenik doživljava zapažajući prostore, boje, oblike, odnose, materiju, i sve unosi u svoju predodžbu svijeta. Proces je opažanja složena aktivnost i karakterizira se neposrednošću, emocionalnošću, misaonošću, cjelovitošću. Neposrednost je veoma važno svojstvo dječjega promatranja jer se njome ostvaruje kontakt djeteta s vanjskim svijetom, što čini osnovu za daljnje poticanje perceptivnih aktivnosti i motorike. Bogatstvo uporabljenoga materijala, mnoštvo oblika i formi, obilje boja, različite teksture i volumeni, učeniku pružaju dragocjena osjetilna iskustva. Opažanje je najaktivniji proces stjecanja osjetilnoga iskustva koje neposredno povezuje vizualno s taktilnim, pa i s akustičnim. Kultiviranje i razvijanje osjetila značajan je zadatak u likovnome radu. Time poboljšavamo perceptivne i motoričke sposobnosti te druge mentalne funkcije. Mnogi autori smatraju da djeca ne moraju biti vješta da bi bila kreativna, ali izgrađenost vještina doprinosi oslobađanju kreativnosti.
Svrha je programa potaknuti učenike da se izraze u različitim područjima i različitim načinima, te potaknuti njihovu socijalnu integraciju.
Uloga mentora je promatranje i praćenje učeničkoga rada te njihovoga individualnog psihološkog profila, njihovih interesa u području umjetničke recepcije, njihove osobne kreativnosti kako bi im omogućili temeljne orijentacije u umjetnosti i estetici.
Aktualni mentor/ica: Nina Licul, prof. – peti razred, Tea Paškov Vukojević, prof. – šesti razred, Boris Herceg, ind. dizajner – sedmi razred, Laura Varljen Herceg, mag.educ.art. – osmi razred, višegodišnje mentorice u LIADO-u bile su Marija Staničić, Nives Papandopulo i Silvana Konjevoda. Mentor/ice, po potrebi u izvođenje programa uključuju umjetnike, povjesničare umjetnosti i druge stručnjake: Borisa Rocu, Sanju Polić Stevanović, Ivnu Mavrinac, Branku Batričević i Milicu Đilas.
Za veliki doprinos uspješnosti LIADO-a zaslužne su dugogodišnja ravnateljica Ornella Boseglav, ravnateljica Iva Bradaschia Kožul i sadašnja ravnateljica Tatjana Bandera-Mrakovčić.